Osvrt na predstavu Ero s onog svijeta – iz pera Matije Lončarevića i Jana Bradića

U sklopu Malog BOK-a 14. travnja 2025. u Domu kulture izvedena je predstava Ero s onog svijeta u izvedbi Zagrebačkog kazališta lutaka Zagreb.

Ero s onoga svijeta najpoznatije je djelo hrvatskog skladatelja Jakova Gotovca i libretista Milana Begovića. Djelo je važan dio hrvatske opere, a prikazuje pjesme i plesove svoje domovine. Od praizvedbe 2. studenoga 1935. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, opera Ero s onoga svijeta postala je najizvođenije djelo južnoslavenske glazbene literature.

Lutkarska adaptacija Zagrebačkog kazališta lutaka mlade gledatelje uvodi u svijet opere i upoznaje ih s narodnom pričom o domišljatom Eri. Mića, mladić iz imućne obitelji Dalmatinske zagore, odlučuje na neobičan način pronaći iskrenu ljubav. Prerušava se u siromaha i predstavlja kao „Ero s onoga svijeta” kako bi provjerio iskrenost ljubavi djevojke Đule. Kroz niz duhovitih i domišljatih situacija, Mića testira Đulinu ljubav, a na kraju, unatoč prevari, sve mu biva oprošteno i njihova ljubav pobjeđuje.

Uz pomoć lutaka i glumačkih izvedbi te bogate scenografije glumci mlade gledatelje upoznaju s pojednostavljenom i lako razumljivom radnjom važnog djela hrvatske kulture, obogaćene narodnim napjevima, plesovima i običajima, djelo prenosi duh i tradiciju Dalmatinske zagore. Lutkarska adaptacija Zagrebačkog kazališta lutaka doprinosi očuvanju i popularizaciji ovog djela, omogućujući mlađim generacijama da prošire poznavanje bogatstva hrvatske kulturne baštine.

Tekst: Matija Lončarević, 2.a

Ero s onoga svijeta opera je koja nas uvodi u priču o ljubavi između mladića Miće i djevojke Đule. Njihova ljubavna priča prikazana je kroz mnogo komičnih zapleta i napetih trenutaka. Korištene lutke su vrlo visoke kvalitete, isto kao što su i glumci koji su ih oživljavali. Predstava je brza, dinamična, napeta i komična. Narator pomaže u prepričavanju radnje kroz komične monologe. Glumci su uživljeni u priču i zdušno igraju cijelu predstavu. Opera je obogaćena divnim pjesmama i zvučnim efektima. Scenografija je funkcionalna i savršeno prikazuje prostor u kojem se nalaze likovi. Publika je bez prestanka zainteresirana u nastavak radnje i reagira na sve situacije, bile one komične ili napete.  

Tekst: Jan Bradić, 2.a