Crtice iz povijesti bjelovarske Gimnazije
-
Učenicama bio zabranjen upis u školu
U školskoj godini 1878./1879. broj učenika je ponovo narastao s obzirom na prošle godine. Stoga je 1879. Gradska općina odlučila podići novu zgradu koja je bila završena 1880. godine. To je bila nova jednokatna zgrada Male realne gimnazije u koju se 1929. godine uselila Državna muška osnovna škola, poslije preimenovana u Osnovnu školu Dr. Franko Winter, a danas poznata kao Prva osnovna škola Bjelovar. Potpuna realna gimnazija s osam razreda ušla je u Bjelovar tek školske godine 1901./02. Te školske godine (1878./79.) Učiteljski odbor predložio je Odjelu za bogoštovanje i nastavu da se učenicama zabrani upis u školu, na što je odbor i pristao. To pravilo ustupilo je iduće…
-
Učenici morali pohađati mise svakodnevno – šk. god. 1890./91.
U školskoj godini 1890./91. učenici svih vjera imali su česte obvezne odlaske na bogoslužja, ispovijedi i sudjelovanja u vjerskim svečanostima, što ih je znatno opterećivalo. Zato je 1891. godine ukinuto svakodnevno pohađanje misa i službi, pa su ostale samo nedjeljom, blagdanima i u posebnim prilikama. Na kraju godine polagao se ispit iz Vjeronauka pred povjerenstvom, a školske zbirke ostale su nepromijenjene. Osnovana je i zaklada od 56 forinti za nagrađivanje učenika. Tekst: Veronika Prebanić, 2. a Istaknuta slika: Pixabay
-
Vrućine promijenile početak nastave – šk. god. 1945./46.
Školske godine 1945./1946. prvi je put nastava u Gimnaziji Bjelovar započela 1. rujna. Do tada je nastava započinjala 1. listopada i trajala do kraja srpnja. No, zbog vrućina u srpnju odlučili su školsku godinu započeti ranije kako bi završila prije neizdrživih temperatura. Tekst: Matija Lončarević, 3. a Istaknuta slika: Pixabay
-
Povratak djevojčica u gimnazijske klupe – šk. god. 1894./1895.
Dopisom Odjela za bogoštovlje i nastavu 12. rujna 1894. g. djevojčicama je ponovno dopušteno upisati gimnaziju, nakon 16 godina zabrane. Dvadeset učenica pokusno je upisano u prvi razred, kao javne i redovite učenice uz iste uvjete koji su bili propisani za upis dječaka. One su mogle upisati samo realne razredne odjele, a gimnazijske tek u školskoj godini 1904./05. Tekst: Matija Lončarević, 3. a Istaknuta slika: Pixabay
-
Kada je knjižnica imala vlastitu kuću – šk. god. 1901./02.
Uz današnju gimnazijsku zgradu, u isto vrijeme podignuta je i posebna zgrada školske knjižnice. To je bila prizemna zgrada sa šatorskim krovom, podignuta uz zapadnu među gimnazijskog dvorišta u blizini stare jednokatne zgrade na Trgu Antuna Gustava Matoša. Način komuniciranja između učenika i profesora knjižničara bio je zanimljiv – komunicirali su preko malog prozorčića nalik „šalteru“ u nekom uredu. Ne zna se kada je knjižnica prestala raditi u toj zgradi, no zna se da je nakon Drugog svjetskog rata u zgradi bio stan u kome je stanovao tajnik Josip Seleš. Uoči Drugog svjetskog rata knjižnica je bila u prvoj prostoriji današnje gimnazijske knjižnice. Stara zgrada školske knjižnice srušena je prigodom…
