Crtice iz povijesti bjelovarske Gimnazije
-
Opasna igra zvana nogomet
Odlukom ravnatelja Andrije Ribara, bjelovarskim je gimnazijalcima 1. srpnja 1923. strogo zabranjen nogomet. Nastavničko vijeće igru je okrivilo za loš uspjeh učenika, uz zaključak da se na terenu „mladež uči prostotama“. Jedini koji je glasao protiv zabrane bio je učitelj gimnastike Janko Janković. Unatoč strogoj kazni, učenici su loptu nastavili ganjati tajno, a nogomet se u školu službeno vratio tek godinama kasnije, odlaskom strogog ravnatelja. Tekst: Veronika Prebanić, 2. a
-
Nekad bez prava na školu, danas većina
Po prvi put u Gimnaziji Bjelovar bilo je više učenica nego učenika školske godine 1963./1964. Tako je i ostalo sve do današnjih dana. Te godine Gimnazija je postala ,,ženska” škola s pet puta više učenica nego učenika. Tekst: Lucija Knežević, 2. e Istaknuta slika: Pixabay (pristupljeno 19. 5. 2026.)
-
U kino samo uz odobrenje škole!
Zamislite da ne možete pogledati novi film koji je stigao u kino ukoliko ga vaši učitelji prije nisu odobrili! Baš je tako bilo školske godine 1951./1952. Učitelji bi dobili tri ulaznice za kino za svaki novi film te morali biti na kinopredstavama. Onda bi ih morali ocijeniti i odobriti jesu li prikladni za učenike. Tekst: Lucija Knežević, 2. e Istaknuta slika: Pixabay (pristupljeno 19. 5. 2026.)
-
Škola pomaže drugima
I danas je humanitarnost važno obilježje Gimnazije Bjelovar, no posebno se ona istaknula 1943. godine. Ljudi na području Nezavisne Države Hrvatske podnosili su ljudske i materijalne žrtve, bolest i glad. Državna niža gimnazija u Dubrovniku poslala je pismo bjelovarskoj Gimnaziji, u kojem se molilo za hranu za djecu zbog gladi u Dubrovniku. Dobivali su 110 grama brašna dnevno i to je bilo sve. Bjelovarska gimnazija prikupila je za njihovu djecu oko pet tona krumpira, graha, kukuruza i brašna. Sakupljanje hrane za Dubrovnik pokazuje da su Bjelovarčani uvijek imali razumijevanja za tuđe nevolje te da se Bjelovar smatrao oazom relativnog mira u kojoj se može pronaći razumijevanje i pomoć. Tekst: Matija…
-
Nastava bez školske zgrade
Osnovni preduvjeti za rad neke škole jesu prostor, oprema, nastavnici i učenici. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, od jeseni 1942. do kraja rata, Gimnazija nije imala prvi uvjet. Škola je često ostajala bez svog radnog prostora. U školskoj godini 1942./43. njemačka je vojska zauzela zgradu Gimnazije, 26. listopada 1942. Nastava se u zgradi nije mogla održavati, sve dok je njemačka vojska nije napustila nakon osam dana. No problem nije bio riješen, već je početkom siječnja 1943. godine Hrvatska vojska zauzela gimnazijsku zgradu, pretvorivši je u pričuvnu bolnicu. Ravnatelj je poslao pismo Ministarstvu narodne prosvjete žaleći se na nedostatak školskog prostora jer su u zgradi bili domobrani i njemački oružnici. Ravnatelj…
