Kupovina koja izmiče kontroli

Pretjerani konzumerizam vodeći je problem današnjice. Nastaje kada potrošači pretjeruju u kupovini što dovodi do materijalizma, produbljivanja razlika u društvu te dodatnog ugrožavanja okoliša. Osvijestimo ga prije no što postane još veći!

Od preživljavanja do danas

Trgovina u današnje vrijeme upravo je jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti. Unaprjeđivala se godinama te postoji gotovo jednako dugo kao i čovječanstvo. Započela je razmjenom dobara kojom su ljudi razmjenjivali stvari nužne za preživljavanje. Od tada se znatno unaprijedila najviše zahvaljujući pojavi novca.

Danas možemo kupovati iz udobnosti vlastitih domova, bilo kada i bilo gdje. Imamo veći izbor proizvoda no ikada. Usprkos prednostima, postavlja se pitanje: Što ako kupovina izmakne kontroli? Ljudi sve češće kupuju stvari koje im nisu potrebne potaknuti kratkoročnim trendovima, lažnim preporukama i pretjeranom oglašavanju.

Pojava problema pretjerane potrošnje

Živimo u vremenu u kojem trgovina postaje sve veći problem. Riječ je o pretjeranoj potrošnji, odnosno fenomenu koji brojni ljudi zovu overconsumerism. „Pretjerana kupovina javlja se u 20. stoljeću paralelno s razvojem tehnologije, medija i tržišne ekonomije, koja je proizvodnjom sve više proizvoda učinila da njihova cijena bude dostupna i širim slojevima društva”, objašnjava profesor sociologije Luka Starčević.

Također, prof. Starčević pojašnjava kako je „uzrok pretjeranoj kupovini psihološkog karaktera. Iako se čini da je upravo pojedinac jedini krivac u cijeloj toj priči, vlasnici korporacija, ali i oglašivači, koji temeljito uzurpiraju medijski prostor već desetljećima, imaju ogroman utjecaj. To se još više odražava na nas zbog postojanja interneta i društvenih mreža.”

Utjecaj društvenih mreža i oglašavanja

U Gimnaziji Bjelovar provedena je anketa čiji je cilj bio istražiti kupovne navike srednjoškolaca. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 295 učenika starosti od 14 do 18 godina. Rezultati ankete potvrđuju kako su upravo oglašivači vodeći uzrok pretjeranog kupovanja među mladima.

Brojni kreatori sadržaja u velikoj mjeri mogu utjecati na pojedinca, a posebno kada je u pitanju kupovina. Jedna od najpopularnijih vrsta videa na društvenim mrežama su „haulovi” u kojima kreatori pokazuju što su kupili, a najčešće je riječ o abnormalnim količinama odjeće, knjiga, proizvoda za njegu lica, obuće i sl.

Najviše učenika (44 %) odgovorilo je kako se ponekad osjećaju potaknuti na kupnju onoga što im nije potrebno prilikom nailaska na online sadržaje.

Tematska kupovina i popusti

Pretjerano oglašavanje vidljivo je i u trgovinama koje nastoje potaknuti kupce na kupovinu tematskih proizvoda. Prepune su jesenskim proizvodima u listopadu, u studenom stvarima za Halloween, a božićnima čim zahladi. To primjećuje i 73 % učenika. Trgovine na taj način gotovo pa manipuliraju ljudima.

No, prema rezultatima ankete, najčešći poticaj na kupnju upravo su popusti (147 učenika). Popusti ponekad mogu biti dobre prilike, ali ljudi postaju zaluđeni njima, najčešće tijekom Crnog petka (eng. Black Friday). „Ljudima je tada teško odrediti granicu između toga je li im zaista potrebno to što su kupili ili su tu stvar kupili samo zbog toga da iskoriste popust uoči toga dana. Popusti, ono što vidimo na policama, pjesme u trgovinama, reklame koje nam se prikazuju svakodnevno, sve to vrlo je strateški napravljeno kako bi se proizvodi bolje prodavali, a proizvođači bolje zarađivali”, objašnjava prof. Starčević.

Žene – najveće potrošačice

U društvu je raširen stereotip da su žene najveće potrošačice, kao da riječ „kupovina“ne bi postojala bez ženskog roda.

Profesor Starčević objašnjava „kako je ovaj stereotip posljedica oglašivačkih taktika i reklamnih spotova još iz 20. stoljeća”. Također, daje nam primjer oca propagande Edwarda Bernaysa, koji je, kako bi ostvario veći profit, snimivši nekoliko fotografija na kojima žene nasmijano šetaju ulicama s cigaretom, učinio da su cigarete društveno prihvatljive i za žene. Tako je omogućio duhanskim proizvođačima otvoriti tržište koje je do tada bilo rezervirano samo za muškarce.

Društvene mreže također su poticaj ženama da izgledaju što bolje te im se nameću nerealni standardi ljepote. Time one zapravo „moraju” kupovati više od muškaraca. Važno je osvijestiti da smo svi „žrtve” konzumerizma, neovisno o spolu. Umjesto širenja stereotipova, trebali bismo se pobrinuti za vlastite potrošačke navike.

Odjeće nikad dosta – ili možda i previše?

Najprodavaniji artikl današnjice definitivno je odjeća. Odjeću shvaćamo kao nešto brzo zamjenjivo te nismo svjesni njezine lake dostupnosti i stalne potrebe za kupovinom.

Pojam fast fashion podrazumijeva brzu proizvodnju modnih proizvoda kako bi se pratili trendovi. Takva odjeća obično je lošije kvalitete s povoljnim cijenama te se brzo baca zbog svoje nekvalitete. Uvjeti u kojima nastaje najčešće su nehumani, s obzirom na to da je proizvode radnici koji su nedovoljno plaćeni. Takva odjeća najčešće se ne može popraviti, a ima negativan utjecaj na okoliš zbog proizvodnje tijekom koje stvara 10 % ukupne globalne emisije ugljikova dioksida, troši vodene resurse, zagađuje potoke i rijeke te često završi na hrpama bačene odjeće.

Pad kvalitete odjeće primjećuje većina učenika (63 %). Unatoč tome, njih 59 % kupuje odjeću u fast fashion trgovinama, poput Zare, Stradivariusa, itd.

No, što učiniti s odjećom koja nam više nije potrebna? Vrlo je korisno svoju odjeću donirati, prodati, razmijeniti i tome slično. Pozitivna je činjenica da se gotovo svi ispitanici na taj način rješavaju odjeće. Istovremeno, većina učenika (63 %) smatra kako u svojoj okolici nemaju dovoljno mjesta za njezino zbrinjavanje. Može se uvidjeti kako problem pretjerane potrošnje još uvijek nije prepoznat na društvenoj razini. Zato je važno da svatko ponaosob osvijesti vlastitu odgovornost za budućnost Zemlje. Sve što posjedujemo ili smo posjedovali ostaje na planetu te trajno utječe na okoliš.

Posljedice pretjerane kupovine

Posljedice pretjerane kupovine primjećuju se već desetljećima. Pojavljuje se problem materijalizma, odnosno sve više se udaljavamo od nekih moralnih stvari te idemo putem konzumerizma. „Ljudi se ne žele osjećati izostavljeno iz društva. Svakodnevno smo neprestano okruženi reklamama te nam je kupovina lako dostupna. Sve su to stvari koje dovode do materijalizma i pretjerane konzumacije”, pojašnjava prof. Starčević. Također, materijalizam utječe i na stvaranje razlika u društvu.

Odgovori učenika potvrđuju da primjećuju sve veću pretjeranost prilikom kupovine, ukupno njih 73 % te imaju vrlo dobro znanje o ovoj temi (prosječna ocjena: 3.74).

Posljedice i problem pretjerane kupovine trebali bi postati važnija tema te nešto za što bi se kao društvo svi zajedno trebali pobrinuti. Svatko bi se kao pojedinac trebao zapitati o svojim kupovnim navikama i osvijestiti da je problem pretjeranog konzumerizma veći nego što izgleda.

Tekst i ilustracije: Patricia Prigl, 3. c

Autorica ilustracije istaknute slike: Martina Kosar, 3. b