Crtice iz povijesti bjelovarske Gimnazije
-
Prva čitaonica u školi
Davne 1913. godine u bjelovarskoj gimnaziji otvorena je čitaonica. Tada se samo 50 učenika moglo učlaniti. Odabrano je pet učenika koji su mogli upravljati čitaonicom, naravno, pod nadzorom učitelja. Čitaonica je otvorena u zgradi učeničke knjižnice. Te godine najuspješniji učenici dobili su knjigu kao nagradu za uspjeh na javnoj školskoj svečanosti. Također, iste školske godine, ženski ručni rad postaje obavezan predmet za učenice, a gimnastika za sve učenike. Tekst: Lucija Knežević, 2. e Istaknuta slika: Pixabay (pristupljeno 13. 4. 2026.)
-
„Dobar dan” umjesto „Ljubim ruke”
Bilo je to prevratno vrijeme u bjelovarskoj Gimnaziji. Studeni 1921. godine donio je veliku promjenu – u zbornicu je zakoračila Mira Hercigonja, prva visokoobrazovana žena zaposlena u toj ustanovi. Njezin dolazak bio je tek uvod u modernizaciju škole koja je polako ostavljala stare običaje za sobom. Najveća promjena za same učenike dogodila se uoči Božića, 24. prosinca, kada je stigla službena okružnica kojom se ukidao dotadašnji staromodni pozdrav „Ljubim ruke”. Uveden je novi, narodni pozdrav: „Dobar dan”. No, bonton je i dalje bio strogo propisan: Dok su se jedni privikavali na nove pozdrave, drugi su se borili s jezikom. U školu su tada stigli i ruski emigranti koji su, bježeći…
-
Samo uz pratnju roditelja…
Boravak u školi, ali i izvan nje 1927. godine razlikovao se od današnjeg. Dana 17. listopada odlučeno je da učenici Gimnazije Bjelovar zimi smiju biti vani poslije 18 sati samo u prijekoj potrebi. Nisu smjeli biti sami, već uz pratnju roditelja. Izleti i posjete kulturnim ustanovama nije bilo moguće, osim učenicima dobrog učenja i vladanja koji su povremeno smjeli pogledati koju kino predstavu. Za to im je cijeli Savjet morao dati dopuštenje. Tekst: Petra Eri, 3. b Istaknuta slika: Pixabay (13. 4. 2026.)
-
Škola u ratnim okolnostima
U školskim godinama 1914./15. i 1915./16. nastava nije normalno funkcionirala zbog rata. Često je bila prekinuta nastava jer su se školske zgrade koristile za vojne potrebe, poput bolnica ili za smještaj vojske. Mnogi učenici i profesori nisu mogli dolaziti u školu zbog ratnih okolnosti, pa je bilo teško organizirati nastavu. U tom razdoblju ukinute su i učeničke zadruge, poput učeničke čitaonice i tamburaškog orkestra. Unatoč tome, škola je pokušavala naći način da se nastava ipak održi. Posebni odbor imao je zadatak pronaći privatne prostorije za održavanje nastave i o njima brinuti, a predsjednik Odbora bio je dr. Miroslav pl. Strižić. Za održavanje školskih prostorija novac su skupljali roditelji, prijatelji i…
-
Cjelodnevna nastava – ne tako nova ideja
U školskoj godini 1931./32., u Gimnaziji dolazi do znatne promjene. Te godine Ministarstvo prosvjete odlučilo je u školu uvesti cjelodnevnu nastavu iz pedagoških razloga te zbog žalbi roditelja. Razlog zahtijevanja cjelodnevne nastave bio je što su se učenici previše umarali radeći samo prijepodne. Veliki problem tada je predstavljao i veliki interes za sport koji su roditelji smatrali krivcem za nerad učenika. S obzirom na to da tada nisu postojale dvije smjene, učenici su u školu išli prije i poslije podne, a to je i razlog zbog čega je organizirana učenička kuhinja. U njoj su učenici mogli jesti te boraviti između prijepodnevnog i poslijepodnevnog dijela nastave. Ove činjenice pokazuju nam kako…
