Crtice iz povijesti bjelovarske Gimnazije

  • Crtice iz povijesti bjelovarske Gimnazije

    Gimnazija imala školski vrt

    Godina je 1929., a Gimnaziju je dočekalo iznenađenje. Naime, gradsko poglavarstvo darovalo je tadašnjoj Državnoj realnoj gimnaziji u Bjelovaru zgradu i zemljište iza školskog teritorija, a ono je iskorišteno kao školski vrt. Vrt se dijelio na voćnjak i cvjetnjak, a uređivali su ga sami učenici. Korištena je i dobivena zgrada, najvjerojatnije kao školska knjižnica i čitaonica, no za to ne postoje dokazi. Tekst: Patricia Prigl, 3. c Istaknuta slika: Pixabay

  • Crtice iz povijesti bjelovarske Gimnazije

    Gimnazija u novoj zgradi

    U školskoj godini 1900./01. naša škola je dobila novu zgradu, u kojoj se i danas održava nastava. Zgrada Velike gimnazije je dovršena u kolovozu 1901. godine i opremljena namještajem. Službeno povjerenstvo ju je proglasilo upotrebljivom za djecu. Zgradu je podigao Grad Bjelovar, na svoj trošak. Učenici su nastavu u današnjoj zgradi naše škole započeli u školskoj godini 1901./1902. Tekst: Matija Lončarević, 3. a

  • Crtice iz povijesti bjelovarske Gimnazije,  Naslovnica

    Učenicama bio zabranjen upis u školu

    U školskoj godini 1878./1879. broj učenika je ponovo narastao s obzirom na prošle godine. Stoga je 1879. Gradska općina odlučila podići novu zgradu koja je bila završena 1880. godine. To je bila nova jednokatna zgrada Male realne gimnazije u koju se 1929. godine uselila Državna muška osnovna škola, poslije preimenovana u Osnovnu školu Dr. Franko Winter, a danas poznata kao Prva osnovna škola Bjelovar.  Potpuna realna gimnazija s osam razreda ušla je u Bjelovar tek školske godine 1901./02.      Te školske godine (1878./79.) Učiteljski odbor predložio je Odjelu za bogoštovanje i nastavu da se učenicama zabrani upis u školu, na što je odbor i pristao. To pravilo ustupilo je iduće…

  • Crtice iz povijesti bjelovarske Gimnazije

    Učenici morali pohađati mise svakodnevno – šk. god. 1890./91.

    U školskoj godini 1890./91. učenici svih vjera imali su česte obvezne odlaske na bogoslužja, ispovijedi i sudjelovanja u vjerskim svečanostima, što ih je znatno opterećivalo. Zato je 1891. godine ukinuto svakodnevno pohađanje misa i službi, pa su ostale samo nedjeljom, blagdanima i u posebnim prilikama. Na kraju godine polagao se ispit iz Vjeronauka pred povjerenstvom, a školske zbirke ostale su nepromijenjene. Osnovana je i zaklada od 56 forinti za nagrađivanje učenika. Tekst: Veronika Prebanić, 2. a Istaknuta slika: Pixabay