Crtice iz povijesti bjelovarske Gimnazije
-
Zatvor u školi (šk. god. 1905./06.)?
Da, pročitali ste točno. Davne 1905. g. u Gimnaziji Bjelovar neposlušni učenici ostajali su nakon nastave u učionici gdje bi proveli određeni broj sati. Kažnjene učenike morali su nadzirati svi učitelji, i to abecednim redom. Iste te godine po prvi put su učenici pisali tzv. ispit zrelosti koji je bio preteča današnje državne mature. Isprva su ispit smjeli polagati samo dječaci. Tek 1908. godine je prvi put jedna djevojka polagala ispit. Tekst: Lucija Knežević, 2. e Istaknuta slika: Pixabay
-
Osim sadržaja, ocjenjivao se vanjski izgled bilježnica – šk. god. 1877./78.
Školske godine 1877./78. profesor i ravnatelj Vjekoslav Novotni utemeljuje Društvo za potporu siromašnih učenika, koje je postalo važna institucija. U drugom razredu predmeti koje su imali učenici bili su: ćudoredno ponašanje, marljivost, vjeronauk, latinski jezik, njemački jezik, ilirski jezik, dogodovština i zemljopis, računstvo, naravopis, prostoručno pisanje i krasnopis. Ocjene iz ćudorednog ponašanja i marljivosti bile su opisne, te se također ocjenjivao sadržaj i vanjski izgled bilježnica. Ocjene iz ćudorednog ponašanja bile su: uzorno, pohvalno, bezpriekorno i preikorno, a iz marljivosti: uztrajna, neumorna, napredna, podieljena, popustna i nedostatna. Neobavezni predmeti bili su pjevanje, brzopis i gombanje, odnosno gimnastika. Školske vlasti su ozbiljno željele pomoći novoutemeljenoj školi pa su krenuli davati novčanu…
-
Prva školska godina u Kraljevskoj maloj gimnaziji 1876./77.
Učenici imali svetu misu svaki dan Uz obvezne predmete koje su učenici dobivali početkom svog gimnazijskog obrazovanja, u Kraljevskoj maloj realnoj gimnaziji postojali su i izborni predmeti koje su učenici mogli odabrati. To su: talijanski jezik, francuski jezik, stenografija i pjevanje. Učenici rimokatoličke vjere u sklopu svoga školovanja imali su znatne vjerske obaveze pa su tako svetu misu imali svaki dan i nedjeljom uz nadzor ravnatelja i učitelja, a ukoliko je vrijeme bilo ružno, svetu misu imali su samo nedjeljom. Tri puta godišnje, za Uskrs, na početku i na kraju školske godine, morali su se obavezno pričestiti i ispovijedati. Učenici grčkoistočne vjere također su svake nedjelje i tijekom blagdana imali…
-
Početak Kraljevske male realne gimnazije u Bjelovaru
Godine 1876., odlukom Kraljevske zemaljske vlade, Kraljevska mala realna škola u Bjelovaru postaje Kraljevska mala realna gimnazija. Iste godine prvim ravnateljem imenovan je Vjekoslav Novotni, ujedno profesor latinskog i grčkog jezika. Škola je od 1881. godine krenula služiti kao ustanova u kojoj će se učenici pripremati za sveučilišne nauke. Gimnazija je tada imala ukupno osam razreda, prva četiri su bili razredi niže gimnazije, a ostala četiri više gimnazije. U prvom razredu učenici su imali predmete: ćudoredno ponašanje, pažljivost, marljivost, vjeronauk, latinski jezik, njemački jezik, ilirski jezik, dogodovština i zemljopis, računstvo, naravopis, mjertveno pisanje i krasnopis. Sustav ocjenjivanja također se razlikovao današnjemu. Izgledao je ovako: odličan (1), veoma dobar (2), dobar…
-
Dvije godine u povijesti, jedan početak Gimnazije Bjelovar
Gimnazija Bjelovar ove godine obilježava veliku 150. obljetnicu postojanja, no pitanje njezina osnutka nije potpuno jasno. Je li gimnazija utemeljena 1858. ili 1876. godine? Prema podatcima iz školske arhive, školske godine 1858./59. otvoren je prvi razred Male realke. Razlika između gimnazija i realki U Hrvatskoj su se tada utemeljivale gimnazije i realke. Gimnazije su bile usmjerene na klasično obrazovanje. Učili su se latinski i grčki jezik, književnost, kultura te filozofija. Upravo su klasični jezici bili temeljna značajka gimnazijskog obrazovanja. Uz njih, učenici su učili prirodoslovno-matematičke predmete, strane jezike, povijest, zemljopis i ostale predmete. Završetkom gimnazije učenici su stjecali pravo upisa na sveučilište. S druge strane, realne škole imale su drukčiju…
