Kada je knjižnica imala vlastitu kuću – šk. god. 1901./02.

Uz današnju gimnazijsku zgradu, u isto vrijeme podignuta je i posebna zgrada školske knjižnice. To je bila prizemna zgrada sa šatorskim krovom, podignuta uz zapadnu među gimnazijskog dvorišta u blizini stare jednokatne zgrade na Trgu Antuna Gustava Matoša. Način komuniciranja između učenika i profesora knjižničara bio je zanimljiv – komunicirali su preko malog prozorčića nalik „šalteru“ u nekom uredu.

Ne zna se kada je knjižnica prestala raditi u toj zgradi, no zna se da je nakon Drugog svjetskog rata u zgradi bio stan u kome je stanovao tajnik Josip Seleš. Uoči Drugog svjetskog rata knjižnica je bila u prvoj prostoriji današnje gimnazijske knjižnice. Stara zgrada školske knjižnice srušena je prigodom podizanja nove zgrade „Elektre“.

Zasebna zgrada školske knjižnice bila je novost jer nije poznato da su u to vrijeme gimnazije imale slično. Podizanje posebne zgrade knjižnice mnogo nam toga može reći o ljudima koji su tako odlučili. Još prije 125 godina bili su svjesni važnosti knjižnice, ali i da ona nije samo mjesto za skladištenje knjiga.

Tekst: Matija Lončarević, 3. a

Istaknuta slika: Pixabay