Neovisna, hrabra i uvijek ispred svog vremena

Nasta Rojc, rođena 1883. godine u Bjelovaru, ostavila je neizbrisiv trag kao hrvatska slikarica. Preminula je 1964. godine u Zagrebu, a danas je pamtimo kao jednu od najvažnijih umjetnica prve polovice 20. stoljeća. Slikala je u duhu postimpresionizma i simbolizma.

Bila je kćer ministra prosvjete dr. Milana Rojca i formalno supruga slikara Branka Šenoe, sina Augusta Šenoe. 

Prvi ozbiljniji kontakt s likovnom umjetnošću doživjela je još u bjelovarskoj gimnaziji, a kasnije se usavršavala u Zagrebu i u inozemstvu. Najviše ju je zanimala portretna umjetnost — slikala je portrete i autoportrete, uvijek na svoj način. U vrijeme kada ženama nije bilo nimalo lako baviti se umjetnošću, Rojc nije odustajala. Gradila je svoj put s puno hrabrosti. U autoportretima se prikazivala snažno, s puno samopouzdanja, rušeći tadašnje stereotipe o ženama.

Nasta Rojc važna je i danas. Bila je neovisna, hrabra i uvijek ispred svog vremena. S kolegicama osnovala je Klub likovnih umjetnica, prvu umjetničku udrugu u Hrvatskoj koja je okupljala isključivo žene – slikarice, kiparice i primijenjene umjetnice. Svojim djelima i stavovima otvorila je vrata mnogim budućim umjetnicama. Njene slike možete vidjeti u raznim muzejima i galerijama, pa tako i u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti. Tamo publika i dalje ima priliku doživjeti snagu i originalnost njezina stvaralaštva.

Po njoj se zovu...

-Jedna od prilaznih kolodvorskih ulica u Bjelovaru, na čijem se početku nalazi njihova nekadašnja kuća, danas se zove Ulica Milana i Naste Rojc. 
-Izložbena galerija u Gradskome muzeju Bjelovar nosi naziv ,,Galerija Naste Rojc''.

Tekst: Lucija Knežević, 2. e