Velika imena naše škole

Cijenjeni kipar iz naših klupa: Vojin Bakić

Majstor apstraktnog kiparstva

Vojin Bakić poznati je hrvatski kipar te jedan od predvodnika hrvatskog i europskog visokog modernizma u kiparstvu. Rođen je 5. lipnja 1915., a preminuo 18. srpnja 1992. godine.

Tijekom svoje karijere imao je zapažene izložbe po Europi, Sjevernoj Americi, Africi i tadašnjoj Jugoslaviji. Karijeru je započeo ponajprije u Gimnaziji Bjelovar, a kasnije u Zagrebu gdje je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti i pohađao tečaj Frane Kršinića.

Kasnije je svoje usavršavanje nastavio u Firenzi i Milanu, a 1940. godine imao je samostalnu izložbu u rodnome gradu – Bjelovaru. U to vrijeme uspostavila se NDH te su ustaše pogubili njegova četiri brata čiji je spomen kasnije dao izradom spomenika Bjelovarac ili zvan Spomenik strijeljanimaPoziv na ustanak u Bjelovaru, koji je 2010. godine rekonstruiran. Spomenik je svojom kvalitetom nadmašio njemu slična djela te se smatra jednim od najuspjelijih antifašističkih spomenika.

Poziv na ustanak – park Borik u Bjelovaru (Izvor: Wikipedia)

Nekoliko godina kasnije stvara djela naglašene redukcije i kubističke stilizacije forme, od kojih su najzapaženiji Spomenik Marxu i Engelsu. Sudjelovao je u godišnjim izložbama hrvatskih umjetnika u NDH-u, ali i šire te se u tom razdoblju bavio izradom serije skulptura Bik i Europa na biku.

Rat mu je otvorio neke druge svjetove te prelazi s tadašnje tematike na potpuno novu – impresionističku obradu površine s izražajnim preljevima svjetla i sjene. Najpoznatije djelo njegove karijere je Bik čijim je likom bio obuzet još od rata. Tom je skulpturom privukao veliku pozornost diljem svijeta, a otisak posljednjeg bika izlivenog u brončanom primjerku nalazi se od 2022. godine u prizemlju kuće u Preradovićevoj ulici u Zagrebu.

Vojin Bakić radi na skulpturi Bika 1956. (Izvor: Wikipedia)

Vojin je uvelike utjecao na razvoj apstraktnog izraza i uvođenje modernizma u kiparstvu i spomeničku plastiku u Jugoslaviji. Uvršten je među najvažnije europske kipare svjetske i suvremene skulpture radi svoje cijenjenosti.   

Tekst: Petra Eri, 3. b

Ostavi odgovor