
Intervju s veterinarkom Nikolinom Tukšan
U odabiru kućnog ljubimca treba uzeti u obzir životni stil i raspoložive mogućnosti
U sklopu Međunarodnog dana prava životinja, 10. prosinca 2024., školske novinarke odlučile su posjetiti Veterinarsku ambulantu Majcan u Bjelovaru kako bi saznale više informacija o napuštenim životinjama te o načinima na koje možemo poštovati prava životinja.
U Veterinarskoj ambulanti Majcan rade specijalizirani stručnjaci za pojedina područja veterinarske medicine. Od veterinarskih usluga koje pružaju su: laboratorijska dijagnostika, biokemijska analiza krvi, dijagnostika zaraznih bolesti, radiološka i ultrazvučna dijagnostika, cijepljenje, kirurgija, stomatologija, porodiljstvo, dnevna bolnica i sl.
Učenice su tijekom razgovora s veterinarkom Nikolinom Tukšan saznali najvažnije informacije o samoj ambulanti i brizi o životinjama.
- Koje sve poslove radite unutar veterinarske ambulante?
Imamo ambulante za male i domaće životinje u kojima provodimo cijepljenja, internu za unutarnje bolesti, ultrazvuk, rendgen, krvne pretrage, kirurgiju, kastraciju, operaciju tumora, abdomena i slično.
- Kako treba pravilno voditi brigu o kućnim ljubimcima?
Minimum brige o kućnim ljubimcima je onaj zakonski. On uključuje: mikročipiranje pasa (mačke ne moraju, ali je preporučljivo), cijepljenje protiv bjesnoće te davanje jednom godišnje tabletu protiv parazita. U dodatnu brigu spada cijepljenje protiv zaraznih bolesti, tretiranje protiv parazita te kupanje i šišanje. U slučaju bolesti ili ozljede, važno je hitno postupati i odmah dovesti bolesnu ili ozlijeđenu životinju veterinaru kako bi se problem ili bolest odmah intervenirala.
- Koje su najčešće bolesti i poremećaji kućnih ljubimaca?
Najčešće su zarazne bolesti: virusne i bakterijske bolesti, koje životinje dijele među sobom. Neke su specifične za mačke, neke za pse, a neke za oboje.
- Koje su bolesti životinja zajedničke s ljudima?
Najbitnija je odgovornost vlasnika. Ako vlasnik ne brine i odsutna je njegova odgovornost, znaju se pojaviti parazitarne bolesti – gliste, ehinokokoza i slično. Redovno tretiranje životinja i odlazak veterinaru ključni su za zdravlje ljubimca, ali i vlasnika.
- Postoji li razlika u obolijevanju kod kupljenih kućnih ljubimaca (čistokrvnih pasmina) i kod ,,mješanaca”?
Postojalo je tradicionalno mišljenje da su mješanci zdraviji, no za to nema dokaza. Po mom iskustvu mješanci duže žive, a s dugim životom ide i puno kroničnih bolesti. Kod čistokrvnih vrsta je specifično to što znamo koje bolesti očekivati jer se genetski određene bolesti prenose u pasmini. U tom smislu lakše je dijagnosticirati bolesti kod određene čistokrvne vrste, no ne možemo govoriti o učestalosti obolijevanja u odnosu na pasminu psa.


- Kako izgledaju hitna stanja te kako pružiti prvu pomoć životinjama?
Hitna stanja kod nas su najčešće udarci automobilom. Ako vidite da je životinja udarena, dužnost vam je odvesti je veterinaru. Često nastane problem tijekom plaćanja troškova. Ako životinja ima čip, vlasnik snosi troškove, a ako je životinja napuštena, zove se komunalni redar Grada Bjelovara te zatim jedinica lokalne samouprave snosi troškove.
- Što bismo trebali napraviti ako nam se izgube ljubimci?
Svaki vlasnik koji izgubi svog ljubimca dužan je javiti se svom veterinaru kako bi on prijavio nestanak životinje u sustavu (Lisakan). Dobro je javiti i skloništu za nestanak u slučaju da oni zaprime tog ljubimca.

- Koje udruge u našem kraju brinu o napuštenim i izgubljenim ljubimcima?
Udruge su vrlo promjenjive zbog funkcionalnosti, ali službeno postoji sklonište za životinje u Severinu. To je službena institucija koja preko komunalnog redara zbrinjava napuštene životinje, a osim u Severinu, postoji i azil Šapa u Letičanima.
- Zašto se životinje steriliziraju? Zašto je to praksa kod napuštenih životinja koje su smještene u skloništima?
Kod napuštenih životinja to je praksa radi smanjenja napuštenih životinja jer kada se pas udomi, nitko ne garantira hoće li udomitelj zbrinuti štence.
- Kako pravilno odabrati psa ili mačku iz udruga koje pomažu napuštenim životinjama?
Obično ljudi u skloništa dođu s vizijom psa kakvog žele, no uglavnom to završi obrnuto. Kada dođu tamo, psi krenu skakati oko vas, ali uvijek vam jedan zapadne za oko. Najvažnije je gledati svoj stil života i svoje mogućnosti.





Tekst: Petra Eri, 2. b
Fotografije: Marla Pinjuh, 2. b, Klaudija Zidar, 4. e, Veronika Prebanić,1. a

