Tema broja: Školski vremeplov
Tema broja ovogodišnjeg ,,Gizmusa'' glasi ,,Školski vremeplov'' u sklopu obilježavanja 150. godišnjice škole. Sadrži zanimljivosti iz školske prošlosti i sadašnjosti pisane različitim novinarskim vrstama izvještavanja.
-
Novi nastavni predmeti: ručni rad i gombanje – šk. god. 1895./96.
U 19. stoljeću pravo na školovanje imali su samo dječaci. To se promijenilo 19. kolovoza 1895. godine kada je Odjel za bogoštovlje i nastavu odlukom br. 13476 odredio da se u Kraljevsku malu realnu gimnaziju uvede obavezni predmet – ručni rad, koji će biti namijenjen učenicama. Nastava novog predmeta započela je 2. studenoga 1895. godine. Pošto su se školovali samo dječaci, nije bilo učiteljica sve do uvođenja novog obaveznog predmeta i povjeravanja nastave prvoj učiteljici, Dragici Čimić. Osim nje, učitelj gombanja ili gimnastike, Janko Janković dodijeljen je toj školi, a nastava gombanja započela je 1896. godine. Tada je utemeljena i zbirka za gombanje kao osma zbirka u školi. Učitelj Janko…
-
Siromašni učenici imali redovitu financijsku potporu – šk. god. 1884./85.
Krajem 19. stoljeća bjelovarska je gimnazija pod vodstvom ravnatelja Ernesta Krambergera bila glavno mjesto za obrazovanje. Školske godine 1884./85. u prvi razred krenulo je 105 učenika. Tada je veliku ulogu imalo Društvo za potporu siromašnih učenika koje je onima najsiromašnijima kupovalo odjeću, knjige pa čak im plaćao stan i hranu. Sljedeće godine broj prvašića se popeo na 112. Program je bio dosta zahtjevan pa su se, uz hrvatski i vjeronauk, učili jezici poput njemačkog, latinskog i grčkog, ali i predmeti kao što su fizika i povijest. Zanimljivo je da su se u sklopu škole radila i meteorološka mjerenja. Sve se to financiralo iz državnih potpora, ali i od raznih izložbi…
-
Značajna slikarica iz naših klupa – Nasta Rojc
Neovisna, hrabra i uvijek ispred svog vremena Nasta Rojc, rođena 1883. godine u Bjelovaru, ostavila je neizbrisiv trag kao hrvatska slikarica. Preminula je 1964. godine u Zagrebu, a danas je pamtimo kao jednu od najvažnijih umjetnica prve polovice 20. stoljeća. Slikala je u duhu postimpresionizma i simbolizma. Bila je kćer ministra prosvjete dr. Milana Rojca i formalno supruga slikara Branka Šenoe, sina Augusta Šenoe. Prvi ozbiljniji kontakt s likovnom umjetnošću doživjela je još u bjelovarskoj gimnaziji, a kasnije se usavršavala u Zagrebu i u inozemstvu. Najviše ju je zanimala portretna umjetnost — slikala je portrete i autoportrete, uvijek na svoj način. U vrijeme kada ženama nije bilo nimalo lako baviti…
-
Na velikom odmoru s ravnateljicom Tanjom Mamić – 1. dio
Povodom obilježavanja obljetnice naše škole razgovarali smo s ravnateljicom škole, Tanjom Mamić, o prošlosti, sadašnjosti, ali i o budućnosti naše škole. U razgovoru smo se dotaknuli važnosti 150. obljetnice škole, razgovarali o izazovima skojima se škola i učenici suočavaju te istaknuli projekte i inicijative koji danas oblikuju njezinrad. S ravnateljicom je razgovarala školska novinarska Veronika Prebanić (2. a), a u nastavku se nalazi prvi dio ovog serijala.
-
Nema gimnazije bez prijamnog ispita – šk. god. 1881./82.
Školske godine 1881./82. učenici su se u prvi razred Kraljevske male gimnazije u Bjelovaru upisivali na temelju rezultata prijamnog ispita, a polagali su ga iz ilirskog jezika, vjeronauka i računstva. Takav način upisa primjenjivao se dugo. Nisu uvijek svi učenici trebali pisati prijamni ispit, nekad je bio organiziran samo za one za koje se smatralo da im znanje nije dovoljno za srednju školu. Kada bi se danas uveo prijamni ispit, znatno manje učenika bi upisalo gimnaziju jer dosta njih nemaju potrebna znanja niti stečenu disciplinu za učenje. Svi novoupisani učenici plaćali su primarinu ili upisninu, a ostali školarinu. Školarina se plaćala za svako polugodište. Nije bilo roditeljskih sastanaka, ali ravnateljstvo…
