-
Kada je knjižnica imala vlastitu kuću – šk. god. 1901./02.
Uz današnju gimnazijsku zgradu, u isto vrijeme podignuta je i posebna zgrada školske knjižnice. To je bila prizemna zgrada sa šatorskim krovom, podignuta uz zapadnu među gimnazijskog dvorišta u blizini stare jednokatne zgrade na Trgu Antuna Gustava Matoša. Način komuniciranja između učenika i profesora knjižničara bio je zanimljiv – komunicirali su preko malog prozorčića nalik „šalteru“ u nekom uredu. Ne zna se kada je knjižnica prestala raditi u toj zgradi, no zna se da je nakon Drugog svjetskog rata u zgradi bio stan u kome je stanovao tajnik Josip Seleš. Uoči Drugog svjetskog rata knjižnica je bila u prvoj prostoriji današnje gimnazijske knjižnice. Stara zgrada školske knjižnice srušena je prigodom…
-
Novi nastavni predmeti: ručni rad i gombanje – šk. god. 1895./96.
U 19. stoljeću pravo na školovanje imali su samo dječaci. To se promijenilo 19. kolovoza 1895. godine kada je Odjel za bogoštovlje i nastavu odlukom br. 13476 odredio da se u Kraljevsku malu realnu gimnaziju uvede obavezni predmet – ručni rad, koji će biti namijenjen učenicama. Nastava novog predmeta započela je 2. studenoga 1895. godine. Pošto su se školovali samo dječaci, nije bilo učiteljica sve do uvođenja novog obaveznog predmeta i povjeravanja nastave prvoj učiteljici, Dragici Čimić. Osim nje, učitelj gombanja ili gimnastike, Janko Janković dodijeljen je toj školi, a nastava gombanja započela je 1896. godine. Tada je utemeljena i zbirka za gombanje kao osma zbirka u školi. Učitelj Janko…
-
Siromašni učenici imali redovitu financijsku potporu – šk. god. 1884./85.
Krajem 19. stoljeća bjelovarska je gimnazija pod vodstvom ravnatelja Ernesta Krambergera bila glavno mjesto za obrazovanje. Školske godine 1884./85. u prvi razred krenulo je 105 učenika. Tada je veliku ulogu imalo Društvo za potporu siromašnih učenika koje je onima najsiromašnijima kupovalo odjeću, knjige pa čak im plaćao stan i hranu. Sljedeće godine broj prvašića se popeo na 112. Program je bio dosta zahtjevan pa su se, uz hrvatski i vjeronauk, učili jezici poput njemačkog, latinskog i grčkog, ali i predmeti kao što su fizika i povijest. Zanimljivo je da su se u sklopu škole radila i meteorološka mjerenja. Sve se to financiralo iz državnih potpora, ali i od raznih izložbi…
-
Podcast „Vrijeme karnevala”
Karneval ili maškare je razdoblje veselja, tradicijskih običaja, maskiranja i zabave koje se obilježava u većini dijelova Hrvatske. To je vrijeme kad se ,,svijet okreće naopako” – ljudi se maskiraju, održavaju se povorke, plesovi i različiti rituali kojima se prema starom vjerovanju tjera zimu i priziva proljeće. O maškarama razgovarali su učenici naše škole s učenicima SŠ ”Ivan Švear” Ivanić Grad u podcastu ,,Vrijeme karnevala”. Podcast je nastao u sklopu međužupanijskog i međuškolskog projekta ,,Hod kroz godinu”. Voditeljice podcasta su: Mia Tadić i Zara Broz (SŠ ”Ivan Švear” Ivanić Grad).
-
Značajna slikarica iz naših klupa – Nasta Rojc
Neovisna, hrabra i uvijek ispred svog vremena Nasta Rojc, rođena 1883. godine u Bjelovaru, ostavila je neizbrisiv trag kao hrvatska slikarica. Preminula je 1964. godine u Zagrebu, a danas je pamtimo kao jednu od najvažnijih umjetnica prve polovice 20. stoljeća. Slikala je u duhu postimpresionizma i simbolizma. Bila je kćer ministra prosvjete dr. Milana Rojca i formalno supruga slikara Branka Šenoe, sina Augusta Šenoe. Prvi ozbiljniji kontakt s likovnom umjetnošću doživjela je još u bjelovarskoj gimnaziji, a kasnije se usavršavala u Zagrebu i u inozemstvu. Najviše ju je zanimala portretna umjetnost — slikala je portrete i autoportrete, uvijek na svoj način. U vrijeme kada ženama nije bilo nimalo lako baviti…
