Gizmusovci
Rubrika sadrži glas urednika i učenika koji stoje iza Gizmusa. Rubrika Riječ urednika služi kao uvodnik u školski list. U rubrici O nama predstavljeni su članovi novinarske skupine. U Temi broja nalaze se članci koji obilježavaju novo izdanje lista.
-
Dvije godine u povijesti, jedan početak Gimnazije Bjelovar
Gimnazija Bjelovar ove godine obilježava veliku 150. obljetnicu postojanja, no pitanje njezina osnutka nije potpuno jasno. Je li gimnazija utemeljena 1858. ili 1876. godine? Prema podatcima iz školske arhive, školske godine 1858./59. otvoren je prvi razred Male realke. Razlika između gimnazija i realki U Hrvatskoj su se tada utemeljivale gimnazije i realke. Gimnazije su bile usmjerene na klasično obrazovanje. Učili su se latinski i grčki jezik, književnost, kultura te filozofija. Upravo su klasični jezici bili temeljna značajka gimnazijskog obrazovanja. Uz njih, učenici su učili prirodoslovno-matematičke predmete, strane jezike, povijest, zemljopis i ostale predmete. Završetkom gimnazije učenici su stjecali pravo upisa na sveučilište. S druge strane, realne škole imale su drukčiju…
-
Prve djevojačke škole u Bjelovaru
Pod utjecajem Marije Terezije osnovane su prve djevojačke škole u Vojnoj Krajini, oko 1770. godine, a djelovale su i u Bjelovaru. Djevojačka škola osnovana je 1776. godine na državni trošak. Ona je bila druga djevojačka škola u cijeloj Vojnoj krajini (prva je bila osnovana u Karlovcu godinu prije). Glavna zadaća škole bila je naučiti djevojčice ručni rad, njemački jezik, pisanje, čitanje, računanje i vjeronauk, a nastava je bila na njemačkom jeziku. Obveza pohađanja škole trajala je od šeste do dvanaeste godine života. Djevojačka škola se nalazila u staroj zgradi Glazbene škole. Od Državne ženske osnovne škole nastala je današnja Druga osnovna škola Bjelovar. Tekst: Matija Lončarević, 3. a Istaknuta…
-
Odgoj za vojsku i učenje njemačkog jezika
Od prvih učionica u župama i samostanima 18. stoljeća do modernih škola, Bjelovar gradi svoju obrazovnu strukturu. Kroz reforme, djevojačke i obrtničke škole te marljive učitelje oblikovala se zajednica spremna za život i znanje. Osnovne škole u Vojnoj krajini postojale su već početkom 18. stoljeća. Osnivale su ih župe ili samostani. Svrha nastave bila je osposobiti mladiće za obavljanje crkvenog ceremonijala i priprema za svećeničko zvanje. Zanimljivo je da su plaće učiteljima isplaćivane na temelju pomoći i dragovoljnih priloga roditelja. Naredbama Marije Terezije iz 1764. godine, škole prelaze pod državno upravljanje. Time se uvodi organizirana nastava sa zajedničkim nastavnim planom, programom i nastavnim metodama. Nastava je bila na njemačkom jeziku,…
-
Crtice iz povijesti bjelovarske Gimnazije: školska godina 1924./25.
Sto godina unazad – sličnosti i razlike tadašnje i današnje Gimnazije U prošloj crtici o povijesti naše škole mogli ste saznati koja su to pravila morali poštovati tadašnji učenici, kako je izgledao sustav ocjenjivanja te nešto više o našoj školi. U ovom tekstu moći ćete saznati kako je to izgledala školska godina 1924./25., odnosno koji su to događaji obilježili bjelovarsku Gimnaziju prije točno stotinjak godina. U rujnu 1924. g. Bjelovar i njegovu okolicu posjetio je dr. Stjepan Radić, hrvatski političar i suosnivač HSS-a. Učenicima nije bilo dopušteno ići na političke skupštine i sudjelovati u dočeku ili ophodnji u čast političarima. To je vrijedilo za sve političke stranke, pa tako učenicima…
-
Crtice iz povijesti bjelovarske Gimnazije: školska godina 1911./12.
Štrajk učenika Školska godina 1911./12. primjer je vrlo turbulentnog razdoblja u povijesti bjelovarske Gimnazije. Godinu su obilježile i pokoje pozitivne promjene, ali najznačajniji događaj bio je štrajk učenika zbog kojeg je izgubljeno 13 nastavnih dana. Započevši s pozitivnim promjenama, možemo spomenuti datum 4. ožujka 1912. godine kada je počela nastava gimnastike u dvorani “Hrvatskog sokola”, čime je svaki razredni odjel bio obavezan vježbati dva sata tjedno. Također, te je školske godine utemeljen tečaj strijeljanja koji su upisala 22 učenika. Iz godišnjeg školskog izvještaja saznajemo da 14. ožujka 1912. g. na nastavu nije došla polovica učenika, a 15. ožujka nastava je obustavljena do 10. travnja. Razlozi štrajka bili su potaknuti politikom.…
