-
Osim sadržaja, ocjenjivao se vanjski izgled bilježnica – šk. god. 1877./78.
Školske godine 1877./78. profesor i ravnatelj Vjekoslav Novotni utemeljuje Društvo za potporu siromašnih učenika, koje je postalo važna institucija. U drugom razredu predmeti koje su imali učenici bili su: ćudoredno ponašanje, marljivost, vjeronauk, latinski jezik, njemački jezik, ilirski jezik, dogodovština i zemljopis, računstvo, naravopis, prostoručno pisanje i krasnopis. Ocjene iz ćudorednog ponašanja i marljivosti bile su opisne, te se također ocjenjivao sadržaj i vanjski izgled bilježnica. Ocjene iz ćudorednog ponašanja bile su: uzorno, pohvalno, bezpriekorno i preikorno, a iz marljivosti: uztrajna, neumorna, napredna, podieljena, popustna i nedostatna. Neobavezni predmeti bili su pjevanje, brzopis i gombanje, odnosno gimnastika. Školske vlasti su ozbiljno željele pomoći novoutemeljenoj školi pa su krenuli davati novčanu…
-
Prva školska godina u Kraljevskoj maloj gimnaziji 1876./77.
Učenici imali svetu misu svaki dan Uz obvezne predmete koje su učenici dobivali početkom svog gimnazijskog obrazovanja, u Kraljevskoj maloj realnoj gimnaziji postojali su i izborni predmeti koje su učenici mogli odabrati. To su: talijanski jezik, francuski jezik, stenografija i pjevanje. Učenici rimokatoličke vjere u sklopu svoga školovanja imali su znatne vjerske obaveze pa su tako svetu misu imali svaki dan i nedjeljom uz nadzor ravnatelja i učitelja, a ukoliko je vrijeme bilo ružno, svetu misu imali su samo nedjeljom. Tri puta godišnje, za Uskrs, na početku i na kraju školske godine, morali su se obavezno pričestiti i ispovijedati. Učenici grčkoistočne vjere također su svake nedjelje i tijekom blagdana imali…
-
Početak Kraljevske male realne gimnazije u Bjelovaru
Godine 1876., odlukom Kraljevske zemaljske vlade, Kraljevska mala realna škola u Bjelovaru postaje Kraljevska mala realna gimnazija. Iste godine prvim ravnateljem imenovan je Vjekoslav Novotni, ujedno profesor latinskog i grčkog jezika. Škola je od 1881. godine krenula služiti kao ustanova u kojoj će se učenici pripremati za sveučilišne nauke. Gimnazija je tada imala ukupno osam razreda, prva četiri su bili razredi niže gimnazije, a ostala četiri više gimnazije. U prvom razredu učenici su imali predmete: ćudoredno ponašanje, pažljivost, marljivost, vjeronauk, latinski jezik, njemački jezik, ilirski jezik, dogodovština i zemljopis, računstvo, naravopis, mjertveno pisanje i krasnopis. Sustav ocjenjivanja također se razlikovao današnjemu. Izgledao je ovako: odličan (1), veoma dobar (2), dobar…
-
Od škole braće Diviš do Prve osnovne škole u Bjelovaru
Naredbom carice Marije Terezije 1756. godine počela je izgradnja Bjelovara, a u grad se doseljavaju časničke obitelji s djecom spremnom za školu. Prvu osnovnu školu za časničku djecu otvorili su braća Hubert i Ignjat Diviš. Počela je s radom 1761. godine. U školi je bilo šest učenika, a učili su čitanje, pisanje, računanje i njemački jezik. Nastava je bila na njemačkom jeziku. Već dvije godine poslije školu pohađaju i građanska djeca. Podizanje katoličke crkve u Bjelovaru započelo je 1765. godine. Crkva je blagoslovljena u čast sv. Terezije Avilske 1772. godine. Uz crkvu su dograđeni s desne i lijeve strane samostan i nova školska zgrada u koju su se uselila braća…
-
Mačevanje u (geometrijskim) školama?
U Bjelovaru je 1775. godine osnovana tzv. geometrijska škola. U dvadesetim godinama 19. stoljeća geometrijske škole mijenjaju ime u matematičke, zatim u vojne škole, a može ih se zvati i obrtničkim školama. Osim vojnog, osnovna svrha je bila osposobljavanje mladića za građevinske obrtnike, tesare, zidare i kućne gospodare. Predmeti su bili geometrija, graditeljstvo, mehanika, risanje, zemljopis i povijest. Učenici su u njima učili i mačevanje i plivanje. Tekst: Matija Lončarević, 3. a Istaknuta slika: Pixabay
