Putovanja,  Školske kronike

Posjet Židovskoj zajednici Bet Israel

U 613 zakona pobožnih Židova većina njih spada u sektor prehrane

   Shalom! – Ovaj pozdrav Židova samo je jedna od stvari koje su učenici prvih i četvrtih razreda Gimnazije Bjelovar te članice školske novinarske skupine imali priliku naučiti 26. listopada 2023. prilikom posjeta

Židovskoj zajednici “Bet Israel”. Ondje je učenike ugodno dočekala gospođa Julija koja je održala predavanje o zajednici te o židovskoj vjeri na njima pristupačan i zanimljiv način.

Dolazak Židova na naše prostore

Židovima je bilo zabranjeno baviti se obradom zemlje pa su skupljali vrijedne predmete i prodavali ih kako bi zaradili za život.

Na početku predavanja učenici su saznali nešto više o prošlosti Židova te kako su se našli u Hrvatskoj. Poznato im je da su Židovi na naše prostore, pa tako i na ostale, dolazili jer ih je narod trebao te su na teritoriju današnje Hrvatske povremeno boravili još u antičkom dobu, dolazeći na jadransku obalu ili prateći rimsku vojsku kao liječnici i trgovci. U srednjem vijeku židovski sloj bio je zaseban između seljaštva, crkve i plemića. Budući da se u to vrijeme nisu smjeli baviti obradom zemlje i sličnim poslovima, sakupljali su vrijedne, stare predmete koje bi viši staleži od njih kupovali. Kasnije su preuzeli i financijske poslove jer se kršćani u to vrijeme nisu smjeli baviti financijom, no to će Židove naposljetku i ozloglasiti kroz povijest.

U razdoblju 17. i 18. stoljeća znanost je počela isticati rasnu ideju što je dovelo Židove u bolji položaj zbog činjenice da su bijele rase. No, antisemitistička ideologija koja se počela širiti prozvala je Židove štetočinama i krivila ih za teške situacije unutar države te su ih uz religiju shvaćali kao zasebnu rasu. Nijemci su tu ideologiju prihvatili, a Židovi su se počeli pokrštavati kako bi preživjeli i sačuvali svoje poslove. Holokaustom je od ukupnih 18 milijuna Židova ostalo samo oko 13 milijuna.

Unatoč tomu što se službeno navodi oko 2000 židovskih stanovnika u Hrvatskoj danas, realističan broj iznosi par stotina. U Hrvatskoj postoje dvije sinagoge, židovske škole, te židovski starački dom.

613 zakona pobožnih Židova

Židovi za razliku od kršćana nemaju svećenstvo, no to nije uvijek bilo tako. Prije uništenja hrama od strane Rimljana, veliki svećenik bi jednom godišnje ulazio u hram gdje bi molio i zagovarao cijeli narod pred Bogom. Untištenjem hrama nestalo je i svećenstvo te se pojavili rabini. Oni tumače Toru, židovsku svetu knjigu i osnovni židovski zakon. No, moglo bi se reći da su je pretumačili i izveli 613 zakona po kojima bi pobožan Židov trebao živjeti. U tih 613 pravila poseban sektor je prehrana.

Dopuštena hrana naziva se košer. Neka od pravila koja se tiču prehrane i pripreme hrane: meso smiju jesti samo od dopuštenih životinja (koze, ovce, krave) koje moraju biti zaklane na način da životinja što manje pati; mliječna hrana dopuštena je ako dolazi od dopuštenih životinja; mliječna i mesna hrana ne smiju se nikako miješati – zbog toga u kuhinjama  postoji odvojeni pribor za pripremu mesnog i mliječnog, što smo imali i priliku vidjeti.

Ograničen život ortodoksnih Židova

Pobožni, odnosno ortodoksni Židovi imaju vrlo ograničen život zbog toliko zakona kojih se moraju pridržavati. Od ortodoksne žene očekuje se da, kada se uda, ne pokazuje kosu nikome osim mužu, da bude fina te uglavnom nema vremena za sebe od mnogih obaveza. Pobožni muškarac će uvijek imati pokrivenu glavu kapicom koju nazivamo kipa ili jarmulka. Djeca u ortodoksnim obiteljima odgojena su po tim idealima, u patrijarhalnom tipu odgoja, dakle djevojčice se uče kako biti buduće majke i žene, a dječaci kako biti budući otac i prehranitelj obitelji.

Naravno, neka djeca prihvate takav odgoj i nastave tako živjeti, a neka ne. Tako nastaju razine pobožnosti. Ortodoksni su Jidiši i Habdadi, dok je u Hrvatskoj zastupljena moderna ortodoksija u kojoj se vjernici pridržavaju svih pravila gdje nema kompromisa te za ostalo nema ograničenja sve dok je nešto u granici razuma odnosno normale. Sva ova pravila, iako mnogima zvuče suludo, uče i razvijaju disciplinu kod Židova te bi se mnogi mogli ugledati i učiti od njih.         

Tekst i fotografije: Ana Matić, 1. b i Nika Halgaš, 1. b